Endokrini sistem

Endokrini sistem

Endokrini sistem je sastavljen od zlezdi sa unutrasnjim lucenjem koje se nalaze u razlicitim delovima ljudskog organizma. Endokrine zlezde proizvode hemiska sredstva – hormone, koji se izlucuju direktno u krv. Putem krvi hormone se dopremaju do odgovarajucih organa kao regulatori njihovih funkcija.

Zlezde sa unutrasnjim lucenjem su: hipotalamus, hipofiza, epifiza, stitna zlezda, parastitne zlezde, nadbubrezne zlezde. Posebni delovi pankreasa i testisa funkcionisu kao endocrine zlezde. Neki organi kao sto su zeludac, dvanaestopoalacno crevo, jetra, bubrezi, placenta, materica, koza, srce, kostana srz i masna tkiva imaju dodatnu endokrinu aktivnost.

Hormoni endokrinih zlezdi regulisu osnovne zivotne procese u ljudskom organizmu: metabolizam, rast i razvoj, razmnozavanje, uticu na ljudsko ponasanje. Hipofiza kontrolise funkciju niza endokrinih zlezda, ona je pod kontrolom hipotalamusa, dela srednjeg mozga.

Pad endokrinog sistema u nasem telu dogadja se vrlo neprimetno, a cini najznacajniji temelj za zdravlje ljudskog bica. Upravo njegovim urusavanjem prenosi se disbalans na sve ostale vazne organe sa kojim je endokrini sistem povezan.

Razmena informacija izmedju ljudskog tela (zlezda endokrinog sistema) i spoljasnje sredine omogucavaju delovanje znacajnih aktivnosti u nasem organizmu, a to su:
• pravilan rast i razvoj
• dobar metabolizam
• seksualne aktivnosti
• dobar rad nervnog sistema i cula
• regulisanje kolicine vode i minerala u nasem telu, kao i ostalih vaznih materija.

zlezde koje cine celinu endokrinog sistema:
• Hipotalamus,
• Hipofiza i Epifiza (nastale u mozdanoj regiji)
• stitna i parastitne zlezde
• Grudna zlezda - Timus (nastala od zdrelnog epitela)
• Pankreas,
• Nadbubrezne zlezde (nastale u oblasti bubrega) i
• Jajnici,
• Testisi
• Pojedini organi koji na lokalnom nivou proizvode sekundarne hormone: srce, bubrezi, jetra, zeludac, dvanaestopalacno crevo, placenta, materica, kostana srz, lokalna tkiva, koza.

HIPOTALAMUS je, pre se moze reci region u srednjem mozgu, visi centar vegetativnog nervnog sistema. Sastavljen je iz tri dela. Prednji, srednji i zadnji deo. U prednjem delu se nalazi centar parasimpatuksa vegetativnog nervnog sistema kao i centri za glad i sitost. U srednjem delu je smesten centar za disanje i celije hipotalamskog hormona koji se skladira u zadnjem delu hipofize. U zadnjem delu nalazi se centar simpatikusa kao dela vegetativnog nervnog sistema.

Hipofiza i hipotalamusi su delovi srednjeg mozga sa specijalnim anatomskim vezama. S jedne strane pojedini nervi hipotalamusa su produzeni koji dosezu do zadnjeg dela hipofize (neurohipofiza), S druge strane mrezom krvnih sudova putuju hormoni obrazovani u hipotalamusu ka prednjem delu hipofize (adenohipofiza).

Hormoni koje luci hipotalamus:

- Tireotropin oslobadjajuci hormon ili faktor je hormon koji stimulise lucenje hormona tireotropina iz prednjeg reznja hipofize.
- Dopamin – kao neurotransmiter kod mnogih procesa centralnog i perifernog nervnog sistema i kao hormon regulacije rada bubrega.
- Somatotropin – oslobadjajuci hormon
- Somatostatin – potiskuje lucenje somatotropina iz prednjeg reznja hipofize.
- Gonadotropin ili lutenizirajuci oslobadjajuci-hormon faktor – odgovoran za oslobadjanje folikulostimulirajuceg hormona (FSH) i lutenizirajuceg hormona (LH) iz adenohipofize.
- Kortikotropin - oslobadjajuci hormon, faktor
- Vazopresin ili antidiureticni hormon.

HIPOFIZA je osnovni endokrini organ u ljudskom organizmu. Odgovorna je za slanje informacija od hipotalamusa do ostalih zlezda endokrinog sistema. Ona rukovodi radom svih ostalih zlezdi Smestena je u udubljenju klinaste kosti u predelu srednjeg i zadnjeg dela lobanje i usko povezana sa hipotalamusom. sastavljena je iz dva dela: adenohipofiza (prednji deo) i neurohipofiza. Ovalnog je oblika, duzine oko 9mm i sirine oko 13mm, tezine oko 0,6gr. Rad i produkcija hormona od strane hipofize je pod nadzorom i hipotalamusa. Neurohipofiza sluzi kao depo za skladiranje hormona iz hipotalamusa – oksitocina i vazopresina (antidiureticnog hormona)

Hipofiza proizvodi dve vrste hormona:
• Somatotropne hormone – oni regulisu rast i razvoj i
• Tropine - koji podsticu rad drugih zlezda

Hormoni koje hipofiza luci:

- Adenohipofiza
• Tireotropni hormon (TSH) - regulise rad stitne zlezde,
• Somatotropin,
• Adenokortikotropn hormon (ACTH) - regulise rad nadbubreznih zlezda,
• Beta-endorfin
• Folikostimulirajuci hormon (FSH) - regulise rad folikula jajnika i lucenje estrogena kod zena, a kod muskarca, spermatogenezu.
• Lutenizirajuci hormon
• Melanocit – stimulise oslobadjanje melalanina u kozi i kostima. MSH takodje preko mozga utice na pobudjivanje apetita i libido.
• Prolaktin – regulisu lucenje mleka

- Neurohipofiza
• Oksitocin - stimulise kontrakciju materice u toku porodjaja
• Vazopresin - regulise vodu u mokracnim kanalima

EPIFIZA - pinealna zlezda ili trece oko je mala zlezda u mozgu locirana izmedju mozdanih hemisfera u predelu srednjeg mozga, velicine zrna graska. Epifiza dostize svoj puni razvoj u sedmoj godini zivota, posle cega krece obrnuti proces (involacija).
Epifiza proizvodi serotonin koji se pretvara u melatonin. Proizvodnja melatonina se stimulise mrakom a potiskuje svetlom i samim tim regulise budnost i spavanje. Melatonin je antigonadotropen – potiskuje polni razvoj. kod hipofunkcije zlezde u detinjstvu dolazi do prevremenog puberteta.

STITNA ZLEZDA - Uticajem tireotropnog hormona iz hipofize, stitna zlezda luci svoje hormone (tirokacitotin, tiroksin i trijodotiron), i njima utice na regulaciju okostavanja, kao i psihicki i fizicki razvoj celokupnog ljudskog tela.

Pored regulacije metabolizma stitna zlezda ima sledece vazne funkcije:
• omogucava pravilan rast i razvoj dece (narocito nervnog sisteme)
• utice na stvaranje proteina u telu
• vrsi brzu razgradnju masti u masnom tkivu
• povecava snagu srca i njegovu brzinu
• uvecava potrosnju kiseonika i stvaranje toplote u telu
• uvecava snagu misica – zahvaljujuci balansiranoj kolicini svojih hormona, izaziva podrhtavanje tj.tremor previsokom kolicinom hormona.
• podstice pamcenje, koncentraciju ucenja i budnost
• vrsi balansiranje nervoze u zavisnosti od rada svojih hormona
• omogucava pravilnu seksualnu funkciju oba pola, kao i pravilno odrzavanje trudnoce.

Simtomi i najcesci poremecaji rada stitne zlezde:
Povecano lucenje tireodnih hormona stitne zlezde – Hiper-tireodizam (struma, gusavost); simptomi:
• ubrzano zamaranje
• ubrzani metabolizam
• stvaranje viska toplote – cesto preznojavanje, topla i vlazna koza, crveni dlanovi
• smanjenje telesne tezine i pored normalnog apetita
• opadanje kose
• lupanje srca
• uvecana pokretljivost creva – dijareja
• anksioznost, nervosa.

Umanjeno lucenje tireodnih hormona stitne zlezde – Hipo-tireodizam; simptomi:
• usporen metabolizam
• usporen rad srca
• zimogrozljivost
• usporen rad creva – posledica je opstipacija
• bleda i suva koza
• krti nokti i kosa
• umor, usporenost, zaboravnost, depresija
• kod muskog pola pojava impotencije, a kod zenskog disbalans menstrualnog ciklusa
• umanjen libido i pojava steriliteta
• oteceno lice i ocni kapci

Namirnice za uspostavljanje normalnog rada stitne zlezde, kada je njena funkcija umanjena:
• citrusno voce i banana
• sve vrste semenki
• orasasti plodovi
• morski plodovi, skoljke i sve vrste plave ribe
• riblje i maslinovo ulje
• paprika, sargarepa
• pozeljan je uvecan unos vode na dnevnom nivou

Namirnice za uspostavljanje normalnog rada stitne zlezde, kada je njena funkcija uvecana:
• integralne zitarice
• vitamin C – citrusno voce, paprika.
• pasulj, povrce iz porodice kupusnjaca
• namirnice bogate omega 3-masnim kiselinama

GRUDNA ZLEZDA ili timus je centralni organ limfnog sistema, smesten u prednjem, gornjem delu grudnog kosa gde pokriva vratni (sto cini 1/3 timusa) i grudni deo tela.. Preko timusnih arterija grudna zlezda se napaja kiseonikom i hranljivim materijama. U nasem telu timus ima vazan zadatak, a to je sazrevanje T-limfocita i razvoj imunoloske tolerancije. T-limfociti su odbrambene celije naseg tela i imaju ulogu da selektuju, prepoznaju i eliminisu nepotrebne materije.
Kada u organizmu nije poremecena imunoloska tolerancija, tada odbrambene (imunoloske) celije u telu prepoznaju celije kao "svoje".
Ako se imunoloske celije usprotive sopstvenom organizmu (tj.napadaju svoje celije), nastaju autoimmune bolesti (Multipla-skleroza, artritis, Kronova bolest…) a to govori o poremecaju imunoloske tolerancije koje istovremeno remete pravilan rad zlezde - Timus.

NADBUBREZNE ZLEZDE zauzimaju mesto na gornjim polovima bubrega. Gradjene su od kore i srzi koje imaju zasebnu ulogu. Kora sa hormonom mineralokortikoidom, odrzava pravilan promet natrijuma, kalijuma i vode, a sa glikokortikoidom - ugljene hidrate, lipide i proteine.
Srz nadbubreznih zlezda luci hormon stresa - Adrenalin slican simpatickom nervnom sistemu, pa svojom akcijom - uvecava krvni pritisak, ubrzava rad srca pripremajuci organizam da se odbrani od stresa.

POLNE ZLEZDE, Gonade, zahvaljujuci hipofizi proizvode polne hormone zasluzne za rast i razvoj polnih organa i sekundarnih polnih karakteristika. Gonade obezbedjuju proizvodnju jajnih celija i spermatozoida. Kod zena jajnici luce estrogen i progesteron (zenske polne hormone), a kod muskog pola testisi stvaraju testosteron.(muske hormone).

Unutrasnju proizvodnju sekundarnih hormona imaju pojedini organi: Pankreas, Jetra, Srce, bubrezi i pojedini delovi creva.

PANKREAS luci hormon insulin i glukagon - hormoni od najviseg znacaja za regulaciju normalnog metabolizma secera u organizmu. Zajednickom akcijom deluju na dva polja - Insulin smanjuje, a Glukagon povecava jedinice glukoze u krvi uspostavljajuci balansiranu koncentraciju secera.

Tribulus podstice lucenje Lutenizirajuceg hormona (LH) u hipotalamusu i hipofizi koji regulise sekreciju hormona testosterona kod muskaraca. Kod zena dazi dolucenj estrogena, podstice pucanje sazrelog folikula to jest ovulaciju i stimulise obrazovanje zutog tela.

Upotrebom Tribulusa povecava se bropj i pokretljivost spermatozoida i povecava libido kod muskaraca. Poboljsana spermatogeneza i pokretljivost spermatozoida poboljsava plodnost.

Kod zena se regulise hormonalni sistem i povecava libido sto takodje pozitivno utice na plodnost. Postovanjem principa zdrave ishrane, intezivne fizicke aktivnosti i pravilnog koriscenja Tribulus preparata dobijaju se izuzetni rezultati, a to je zdrava fizicka i psihicka spremnost naseg tela da odgovori na sve izazove u zivotu.